Po broju pušača Bosna i Hercegovina je pri samom vrhu zemalja Europske unije
Od posljedica pušenja u svijetu umre čak 6 milijuna.Na ovaj dan diljem svijeta održavaju se preventivne aktivnosti radi suzbijanja pušenja, glavnog čimbenika rizika za razvoj brojnih bolesti.
Broj pušača u južnim članicama Europske unije općenito je veći nego u sjevernim, iako to nije pravilo, a Hrvatska je među prve tri zemlje po broju pušača, pokazuje istraživanje Eurobarometra, objavljeno u povodu Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja.
Istraživanje pokazuje da je najviše pušača u Grčkoj, 38 posto, Bugarskoj 35 posto, Hrvatskoj 33 posto, a na četvrtom mjestu je Francuska s 32 posto. Visoko na popisu je i sjeverna članica Latvija s 30 posto pušača, piše Fena. Na drugom kraju ljestvice su Švedska, koja ima samo 11 posto pušača, Finska 19 posto, ali i Malta s 20 posto, zatim Luksemburg i Italija s 21 posto.
Istraživanje provedeno krajem prošle godine u svim državama članicama pokazuje trend smanjenja pušenja diljem Europe – u odnosu na 2012. kada je zabilježeno 28 posto pušača, sada ih je dva postotna boda manje, 26 posto.Najveće smanjenje, četiri postotna boda, zabilježeno je kod mladih u dobi od 15 do 24 godine.
Međutim, Europljani i dalje rano počinju pušiti, u prosjeku sa 17,6 godina, što pokazuje da borba protiv pušenja nije dobivena, osobito ne među mladima, kako ističe Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane.“Neprihvatljivo je da pušenje i dalje privlači Europljane u tinejdžerskoj dobi”, kaže povjerenik.
Većina pušača, njih 59 posto, pokušalo se odviknuti, a 19 posto njih pokušalo je to tijekom proteklih godinu dana.Povećao se broj onih koji su probali elektronske cigarete sa sedam na 12 posto, ali je samo 14 posto onih koji su probali e cigarete uspjelo prestati pušiti.Sjevernjaci su uspješniji u odvikavanju od pušenja. U Švedskoj je više od trećine, 35 posto ispitanika, odgovorilo da su nekada pušili i uspjeli prestati, u Nizozemskoj 31 posto, u Danskoj 30 posto.Najmanje uspješni u odvikavanju od pušenja su Mađari (11 posto), Portugalci (12 posto) i Rumunji (13 posto).
Hrvati su također u donjem dijelu ljestvice, 16 posto bivših pušača uspjelo je prestati s pušenjem./HMS/
Pušenje kao bolesti ovisnosti stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine, bilježi se 44,1% stanovnika u starosnoj skupini 18-65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor: Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013. god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača, od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor: Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013.)
Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju bolesti koje se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH 2017. godine su bolesti kardiovaskularnog sustava (I00-I99) s udjelom od 51,6% svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme (C00-C97) sa 22,3% udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje u usporedbi sa 2016. godinom kad je udio bio 21,8% a stopa 208,1/100.000. Ove dvije grupe bolesti čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti.
Kao i prethodnih godina, od malignih neoplazmi u 2017. godini među uzrocima smrti vodeća je maligna neoplazma bronha i pluća (C34), sa udjelom od 23,0% koja bilježi trend blagog opadanja u odnosu na 2016. godinu kada je učešće bilo 24,3%.
Maligne neoplazme bronha i pluća (C34) su među prvih pet uzroka smrti i kod muškaraca i kod žena u Federaciji BiH. Tako se kod muškaraca maligna neoplazma bronha i pluća (C34) nalazi na trećem mjestu među uzrocima smrtnosti u 2017. godini sa stopom od 49,7/100.000 stanovnika, što je nešto manje u usporedbi sa 2016. godinom, kada je stopa na 100.000 stanovnika iznosila 50,1.
U indeksu strukture mortaliteta od malignih neoplazmi, maligna neoplazma bronha i pluća (C34) kod muškaraca se nalazi na prvom mjestu sa 24,3 u 2016. god. i 23,0 u 2017. god. dok se kod žena nalazi na drugom mjestu uzroka smrtnosti, sa indeksom strukture 14,7 u 2016. god. i 12,8 u 2017. godini.
Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u ambulantno-polikliničkom morbiditetu, najučestalije su bolesti respiratornog sustava u 2017. godini zastupljena sa 27,1% i stopom obolijevanja od 2.548/10.000, što je manje nego u 2016. godini (28,3% udjela i stopa od 2.728/10.000).
Kronične opstruktivne bolesti pluća KOBP (J40-J46) u 2017. godini sudjeluju sa 6,1% u bolestima respiratornog sustava i bilježe laganu stopu rasta: u 2016. godini je stopa obolijevanja iznosila 194,1/10.000 stanovnika, dok je u 2017. imala vrijednost od 211,2/100.000. Uz sve veći broj izvora zagađenja zraka u vanjskim i zatvorenim prostorima i visoku prevalencu konzumacije duhana među odraslim (44,1%), KOBP imaju sve veći javnozdravstveni značaj.
Aktualne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
U razdoblju 2016/2017 god. u sklopu “Projekta za smanjenje čimbenika rizika za zdravlje u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH. Tekst Zakona u formi prijedloga usvojen je od strane Vlade Federacije BiH, u srpnju 2018. god. i upućen je u daljnju proceduru usvajanja.
Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprječavanje pristupa i prodaje duhanskih proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obvezne oznake na pakiranjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona. Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.