29. listopada u svijetu se obilježava Svjetski dan moždanog udara. Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga.
Prema nastanku moždani udar može biti ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja ili suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom. Ugrušak se može razviti na oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili na drugom mjestu, gdje dolazi do otkidanja komadića ugruška koji krvlju doputuje i začepi moždanu arteriju (embolija) .Najčešći uzrok stvaranja krvnog ugruška je ateroskleroza.
Hemoragijski moždani udar nastaje zbog puknuća krvne žile pri čemu se krv izlije u okolno tkivo .
Cerebrovaskularne bolesti (bolesti krvnih žila mozga) su prema uzroku smrtnosti za oba spola u Hrvatskoj u 2012. godini zauzimale visoko drugo mjesto, nakon ishemijskih bolesti srca. Broj novooboljelih slučajeva i stopa smrtnosti raste s godinama života, posebno od 65 godina na dalje.
Dva su važna koraka u smanjivanju rizika od poboljevanja od moždanog udara koje svatko može primijeniti kako bi spriječio rizik od umiranja i invalidnosti od ove bolesti, a to su: pravodobno prepoznavanje znakova moždanog udara i držanje pod nadzorom čimbenika rizika.
Znanstvenici širom svijeta prepoznali su upozoravajuće znakove koji tijelu šalju poruke o nedovoljnoj opskrbljenosti mozga kisikom.
• Iznenadna oduzetost ili slabost lica, ruke, noge, pogotovo na jednoj strani tijela,
• Iznenadna zbunjenost, teškoće u govoru ili razumijevanju,
• Iznenadni ispadi vida na jedno ili oba oka,
• Iznenadne poteškoće u hodanju, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili neusklađenost pokreta,
• Iznenadan napad glavobolje bez nekog poznatog uzroka
Ukoliko primjetite da se to događa Vama ili osobi u Vašoj okolini, ne čekajte, već odmah nazovite liječnika. Drugi podjednako opasni simptomi koji se mogu iznenada pojaviti su dvoslike, suhoća usta, mučnina i povraćanje. Ti znakovi traju nekoliko trenutaka zatim nestanu. Ove kratke epizode nazivaju se prolazni ishemični napadi (TIA) ili “mali moždani udari”. Iako, kratko traje, TIA predstavlja ozbiljno stanje koje neće proći bez medicinske pomoći. Budući se simptomi brzo povuku, na žalost, većina ljudi ih zanemaruju. Nemojte! Obraćanjem pažnje, možete spasiti život sebi i drugome!
Moždani udar se prije shvaćao kao prolazna epizoda, ali danas se zna da se potiho razvija godinama. Pravodobna prevencija počinje već u mladosti. Provodi se edukacijom o promjeni načina življenja i ranim otkrivanjem i kontrolom čimbenika rizika. Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara uključuju povišeni krvni tlak, pušenje, debljinu, stariju dob, bolesti srca i nereguliranu šećernu bolest (dijabetes).
I Vi možete smanjiti rizik od moždanog udara pridržavajući se slijedećih uputa:
• Kontrolirajte svoj krvni tlak. Češće kontroliraje svoj krvni tlak ako spadate u jednu od gore navedenih grupa. Ukoliko je povišen slijedite upute svojeg liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjivate rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca.
• Prestanite pušiti. Pušenje cigareta je povezano s rizikom razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače.
• Redovito vježbajte i zdravo starite. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, pomažete održavati tjelesnu težinu poželjnom, osjećate se bolje i ljepše. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Fizička aktivnost kao što je oštro hodanje, vožnja bicikle, plivanje i rad u vrtu smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca. No, prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti razgovarajte sa svojim liječnikom.
• Hranite se zdravo. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3g natrija/dan), radije dosoljavajte hranu prilikom kušanja. Povećajte potrošnju povrća, voća i ribe.
• Kontrolirajte šećernu bolest. Ukoliko se ne liječi šećerna bolest može oštetiti krvne žile u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
• Odmah izvjestite svog liječnika o znakovima. Ukoliko se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara odmah izvjestite svog liječnika. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja.
I na kraju, zapamtimo 7 naputaka Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav, kvalitetan i dug život:
1. redovito spavajte 7-8 sati,
2. redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan),
3. redovito doručkujte,
4. jedite razborito, hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća,
5. izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu,
6. smanjite ili prestanite pušiti cigarete,
7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
Izvor : https://zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/340-ch-0