Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava svake godine 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provodi kampanju „Naš planet, naše zdravlje“ kojom se globalna pozornost usmjerava na hitne radnje potrebne za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Isprepletenost bioloških i društvenih posljedica pandemije COVID-19 i onečišćenja planeta dovode do sve većeg broja pojave i razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i astme.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći, posebno ističući klimatsku krizu kao najveću prijetnju zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava. Procjene govore da više od 90% ljudi udiše nezdravi zrak koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Zagrijavanje planeta dovodi se u vezu sa širenjem bolesti preko komaraca dalje i brže nego ikada prije, a ekstremni vremenski događaji, uništavanje zemljišta i nestašica vode raseljavaju ljude i utječu na njihovo zdravlje. Zagađenje i plastika nalaze se na dnu mora i oceana te su ušli u naš hranidbeni lanac. Sustavi koji proizvode visoko prerađenu, nezdravu hranu i piće pokreću val pretilosti, povećavajući pojavnost karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, istovremeno stvarajući trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 7 milijuna ljudi svake godine umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica umire od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. U svijetu, za 25 % svih smrti od kardiovaskularnih bolesti i 24 % svih smrti od moždanog udara odgovorno je upravo onečišćenje zraka. Naime, sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku, udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju unutrašnje stijenke krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i kruće. Zbog toga dolazi do otežanog protoka krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak. Oštećenje krvnih žila doprinosi većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar, kao što i utječe na normalnu srčanu aktivnost pa mogu nastati abnormalni srčani ritmovi. Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka.
Procjene govore i kako 9 od 10 ljudi žive na mjestima gdje razine onečišćenja zraka prelaze preporučene granice, a kao izvori vanjskog onečišćenja zraka ističu se industrija i opskrba energijom, prijevozna sredstva, neadekvatno gospodarenje otpadom, prašina i poljoprivredne prakse. Značajan zdravstveni problem predstavlja i onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru. Naime, 3 milijarde ljudi kuha na otvorenoj vatri ili pećima na kerozin i kruta goriva. U slabo prozračenim, zatvorenim prostorima razine dima mogu biti i 100 puta veći od preporučene granice. Od bolesti koje se mogu pripisati takvom onečišćenju zraka u kućanstvu, svake godine umire 3.8 milijuna ljudi, od čega 45 % njih umire uslijed srčanog ili moždanog udara.
