Svjetski dan bubrega: Godišnje u BiH umre oko 400 dijaliziranih pacijenata
Svjetski dan bubrega je globalna kampanja osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodne federacije zaklada za bubrege (IFKF), a obilježava se drugog četvrtka u ožujku svake godine. Svrha kampanje je osvijestiti važnost bubrega u očuvanju zdravlja, smanjiti učestalost kronične bubrežne bolesti i njen štetan učinak na pojedinca, njegovu obitelj i društvo.
Ove godine Svjetski dan bubrega obilježava se 14. ožujka, a tema kampanje je „Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje“, kojom se želi podići razina svjesnosti o velikom i rastućem opterećenju bubrežnim bolestima širom svijeta, te o potrebi za strategijama za prevenciju i liječenje bolesti bubrega. Ovogodišnja tema naglašava važnost univerzalnog zdravstvenog osiguranja i dostupnosti prevencije i ranog otkrivanja i liječenja bolesti bubrega. Svrha je promicanje zdravlja stanovništva osiguravanjem univerzalnog, održivog i jednakog pristupa visokokvalitetnoj osnovnoj zdravstvenoj skrbi, unaprjeđenje zdravlja i poboljšanje jednakopravnosti i u zdravstvu u svim socioekonomskim skupinama.
Kronična bolest bubrega (KBB) važan je javno-zdravstveni problem, mnogo je češća nego što se misli, a dolazi i do porasta proširenosti. KBB se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca s posljedicama na zdravlje. Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, te je važno naglasiti da bolesnici s tim bolestima trebaju održavati razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka pod kontrolom. Uzrok porasta KBB je svakako i starenje populacije, porast šećerne bolesti, ali i neregulirana hipertenzija, pretilost, prekomjerno i nekontrolirano trošenje nesteroidnih protuupalnih lijekova, izloženost raznim toksinima okoliša.
U općoj populaciji zanemaruje se značenje KBB, stoga ona ima obilježja tihe epidemije, što treba čim prije promijeniti. Obzirom da se procjenjuje da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, a predviđanja su Međunarodnog nefrološkog društva, da će u idućem desetljeću doći do porasta KBB za 17%, rano otkrivanje i rana prevencija oštećenja bubrega ima sve veći značaj u smanjenju pobola i smrtnosti tih bolesnika, a na taj način i racionalnijeg korištenja zdravstvenih sredstava.
Procjenjuje se da oko 800 milijuna ljudi na svijetu boluje od bubrežne bolesti. KBB uzrokuje oko 2.4 milijuna smrti godišnje širom svijeta, te su 11. uzrok smrti na globalnoj razini. Ranim otkrivanjem povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, mijenjanjem loših životnih navika kod bolesnika ne samo da usporavamo i/ili zaustavljamo napredovanje bubrežnog oštećenja prema konačnom zatajenju nego i značajno smanjujemo pojavnost kardiovaskualarnih bolesti. Rana dijagnoza kronične bolesti bubrega utemeljena na pojavi proteinurije i izračunu glomerularne filtracije omogućuje rano prepoznavanje bolesti i ranu terapijsku intervenciju kojom se mogu smanjiti i usporiti oštećenja.
Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.
Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega je isplativa strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučaju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.
8 zlatnih pravila!
- Krećite se – živite aktivnim životom
- Redovito kontrolirajte šećer u krvi
- Kontrolirajte svoj krvni tlak
- Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu- smanjiti unos soli na 5 gr/ dnevno
- Održavajte zdravi unos tekućine
- Ne pušite
- Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
- Provjerite funkciju vaših bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Svjetski dan bubrega: Godišnje u BiH umre oko 400 dijaliziranih pacijenata
Svake godine na dijalizama u Bosni i Hercegovini umre oko 400 pacijenta od kojih su mnogi mogli biti transplantirani, priopćila je Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH u povodu Svjetskog dana bubrega, 14. ožujka.
U našoj je zemlji oko 3.000 pacijenata na liječenju dijalizom od čega ih je 2.000 u Federaciji BiH. Broj pacijenta koji se liječe dijalizom u stalnom je porastu, navode iz Udruge.
Procjenjuje se da 850 milijuna ljudi širom svijeta ima bolesti bubrega. Kronične bolesti bubrega uzrokuju najmanje 2,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje i trenutno su šesti najbrže rastući uzrok smrti.
– Prevencija nema alternativu –
Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH ističe kako prevencija bubrežne bolesti nema alternativu te kako je hitno potrebno uključiti sve one koji imaju veze sa zdravstvenom politikom, počevši od Federalnog ministarstva zdravstva, preko zavoda za javno zdravstvo i na županijskoj i na federalnoj razini pa do udruga, nevladinih organizacija i građana.
“No, kada se bolest već dogodi, a to se često događa zbog simptoma koji su slabi i u većini slučajeva se ignoriraju, onda predstoji liječenje dijalizom ili transplantacijom. Transplantacijsko liječenje je i najbolje i najučinkovitije, te je stoga potrebno više raditi kako bi se podigla svijest kod građana o važnosti donacije i transplantacije bubrega i ostalih organa”, kaže se u priopćenju.
Jedan od razloga sve većeg boja pacijenata koji se liječe dijalizom je i način života. Prije svega, tu se misli na nedovoljnu tjelesnu aktivnost, nezdravu prehranu, pušenje, nekontrolirano uzimanje lijekova, nekontroliranje krvnog pritiska i šećera i neredovite godišnje kontrole krvne slike i urina.
Svjetski dan bubrega bit će obilježen u većini bh. gradova.
Središnja manifestacija bit će održana na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kada će biti upriličen simpozij “Transplantacija u Bosni i Hercegovini – Put prema Eurotransplantu”, u organizaciji Donorske mreže u Bosni i Hercegovini, Udruge dijaliziranih i transplantiranih Federacije BiH te Medicinskog fakulteta i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.